Katanac na banci ne oprašta dug

Bez autora
Aug 23 2012

Kada bi propala banka ne bismo morali da otplaćujemo kredite, kartice ili dozvoljeni minus - pusti je san mnogobrojnih zaduženih građana. Jer, čak i ukoliko bi došlo do gašenja domaće ili strane banke, svi dugovi bi morali da se namire, kao i obaveze prema štedišama. Obično, banku sa problemom preuzima druga, ili se osniva nova banka, tako da se njoj otplaćuju rate, a država izmiruje obaveze za štednju. Država prema našem zakonu garantuje za iznose do 50.000 evra. U slučaju gašenja banke, na najvećem gubitku bi bili samo akcionari, što se vidi i iz slučaja Agrobanke. U najdrastičnijem slučaju, kada bi banka doživela totalni fijasko, štednja bi bila zaštićena, odnosno vraćena, jer za nju garantuje država, ali ne bi bilo otpisivanja odobrenih kredita, već bi morali da budu otplaćeni novom vlasniku. Država, na neki način je zaštitila depozite, visokom stopom obavezne rezerve koju banke moraju da izdvajaju kod NBS na štedne uloge građana u iznosu od 40 odsto.

Katanac na banci ne oprašta dugKada bi propala banka ne bismo morali da otplaćujemo kredite, kartice ili dozvoljeni minus - pusti je san mnogobrojnih zaduženih građana. Jer, čak i ukoliko bi došlo do gašenja domaće ili strane banke, svi dugovi bi morali da se namire, kao i obaveze prema štedišama.

Obično, banku sa problemom preuzima druga, ili se osniva nova banka, tako da se njoj otplaćuju rate, a država izmiruje obaveze za štednju. Država prema našem zakonu garantuje za iznose do 50.000 evra. U slučaju gašenja banke, na najvećem gubitku bi bili samo akcionari, što se vidi i iz slučaja Agrobanke.

- U najdrastičnijem slučaju, kada bi banka doživela totalni fijasko, štednja bi bila zaštićena, odnosno vraćena, jer za nju garantuje država, ali ne bi bilo otpisivanja odobrenih kredita, već bi morali da budu otplaćeni novom vlasniku - kaže jedan bankar.

- Država, na neki način je zaštitila depozite, visokom stopom obavezne rezerve koju banke moraju da izdvajaju kod NBS na štedne uloge građana u iznosu od 40 odsto.

Prema podacima Narodne banke Srbije stanovništvo je uglavnom kod banaka polagalo uloge do 50.000 evra, jer do tog iznosa država garantuje isplatu u slučaju propasti banke. Prosečan štedni ulog je oko 3.000 evra.

Glavni administrator u slučaju gubutka dozvole za rad neke banke je Agencija za osiguranje depozita, koja vodi stečaj ili likvidaciju.

- Prema odredbama zakona kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka Agencija za osiguranje depozita je dužna da isplati osigurane uloge banke nad kojom je pokrenut stečaj, odnosno likvidacija - navode u Narodnoj banci Srbije.

Minus i plus

Ukoliko neka banka ode u stečaj ili likvidaciju, štednja se isplaćuje tako što se obračunaju ukupni ulozi po deponentu u banci, doda kamata do dana prestanka rada banke i oduzmu dospele obaveze klijenta prema banci. Ukoliko neki građanin ima na nekoliko računa više od 50.000 evra, Agencija za osiguranje mu isplaćuje štednju do ovog iznosa, u roku do 30 dana od ponetog zahteva, a ulog iznad toga naplaćuje iz stečajne ili likvidacione mase. Potrebno je da podnese zahtev nadležnom privrednom sudu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik